Na prostoru Krnjeuše, Lastvi, Vranovine, Željeznika, Vođenice,  Zelinovca, Tarbučkog dola, Lisčijaka, te brda Čučeva i Vrtoča, pronađeni su ostaci ranijih naselja. Gradine i razvaline  koje datiraju još od Bronzanog doba, Ilirske i Keltske naseobine te Rimske, Starobosanske i Turske gradine.

Ne mali broj starina nađen je u ovoj oblasti. Dosta toga pronađeno je slučajno, pri oranju, zakopavanju temelja, prosjecanju drumova i slično tome. Poslednje nađen ostakat materijalne baštine na tlu Krnjeuše desio se početkom devedesetih godina, Prilikom otkopavanja vodovodne cijevi, u dvorištu kuće Jove Vranješa, Pronađen je stećak. Nađen s lijeve strane kuće, ne više od dva metra od samog zida kuće. Natpisi na stećku bila su prava misterija za znatiželjan narod. U pomoć pri tumačenju natpisa pritekao je i tadašnji sveštenik Miladin Spasojevic, no i on nije mnogo doprinio razrješenju poruka sa stećka. Koliko mi je poznato, kontaktiran je zemaljski muzej u Sarajevu a o daljoj sudbini stećka nema pisanog traga. 
Na mnogim nalazištima vršeno je detaljno iskopavanje pod stručnim rukovodstvom. O svim nađenim predmetima pisano je u „Glasniku Zemaljskog Muzeja“
Pronađeni predmeti provode nas kroz cijelu dugu prošlost, od praistorijskog doba do svršetka turske vladavine. Starinske zidine, starinski grobovi sa natpisima na pločama, sa zakopanim novcem i nakitom kao da su posle tolikog vremena dobili moć govora. Oni nam jedini govore o davnašnjim ljudima, o cijelim porodicama i njihovom načinu života.

Istraživači starina pronašli su dosta pouzdan ključ za rješavanje naziva, koji narod obično daje mjestima. Tamo gdje bi mogli da se nađu, pod plićim ili dubljim slojem, znaci i ostaci nekadašnjeg života koristi se termin „Gradina“ i obično označava predistorijske ruševine. „Crkvina“ i „Gradac“ upućuje na ostakte i tragove rimskih naselja. „Grad“ ili „Stari Grad“ predstavlja najčešće sredovječne ili turske građevine.

Bronzano doba.

Bronzani prdmeti nađeni su u Lastvama na Velikoj Gradini, isto tako nađeni su na Gradini na lisčijaku. Tu su ujedno nađeni i željezni predmeti. Svi predmeti poslati su u Zemaljski muzej BiH u Sarajevu.

Gotovo da nema sela u našem kraju gdje se nisu pominjale gradine. Takođe, ovi krajevi obiluju i „Gromilama“ koje predstavljaju grobove predistorijskih stanovnika. Daljim istraživanjem utvrđeno je da se predistorijska naselja hvataju većinom brda i viših položaja. U rimsko doba veća mjesta silaze na ravnice, na podnožja brda, u tjesnace i proplanke na rubu ravnica. I ako ovo tvrđenje ne mora biti tačno za svaki slučaj, ipak poslije njega moramo manje da se čudimo tolikim gradinama na vrlo visokim položajima, gdje nema u neposrednoj blizini svih uslova za život. Grad na Grmeču (1604m n/v), Na Željezniku (1197m n/v), na Čučevu (1091m n/v), na Lisčijaku (934m n/v), začuđavaju visinom i nepristupačnošću.

Rimsko doba.

Kako naš kraj nije toliko daleko od jadranske obale, odnsno domovine starih Rimljana, razumljivo je da su i Rimljani doprli ovamo. Rimske starine pronađene su u Krnjeuši. 1908. godine u podrumu kuće Karanovića pronađena je ploča iz rimskog doba, u kojoj je usječen natpis na latinskom jeziku. Zajedno s ovom pločom pronađena je i druga koja obliluje ukrasnim ornamentima. Iz svega ovog se može zaključiti da je ova Krnjeuška crkvina zapravo razvalina rimskog naselja. Tragovi rimskih naselja pronađeni su na Gradini u Vrtoču, pronađen je poklopac rimskog sarkofaga.

Starobosansko doba.

Nakon rimskog doba dolazi bosansko. Isprava su ovi krajevi bili pod patronatom pojedinih hrvatskih kraljeva. Kad se kasnije obrazovala bosanska država dođoše pod njene granice. Starine koje datiraju između rimskog i turskog vremena nazivaju se obično bosanske ili starobosanske. Starine iz ovog doba nose hrišćanski pečat istočnog tipa (pravoslavnog). Okupljene su oko grobalja i crkava. Groblja i crkve iz tih vremena redovno se javljaju u zajednici. Takvi su slučajevi na drugoj crkvini u Krnjeuši, na crkvini u Vođenici, na gradini u Vrtoču. Grobovi su ovdje obilježeni krupnim grobnim kamenjem. Na nekim mjestima ovo kamenje je grubo okresano kao što je to slučaju u Krnjeuši i Vođenici, a na drugim finije izrađeno, kao što je to uočljivo na primjerima sa Gradine u Vrtoču.

Period ugarske vlasti.

Ugarska vlast u ovim krajevima kratko je trajala. Ipak u narodnom predanju „Ugar“ se mnogo spominje, osobito u predjelu Bravska. To je po svoj prilici otuda, što ugarska vladavina nije mnogo stara. Prethodila je turskoj vladavini, pod kojom su se rodili i izrasli do snage današnji starci.

Iz ugarskog vremena nema sigurno utvrđenih materijalnih spomenika, osim što mu narod pripisuje zidanje bjelajskog grada, a u Bravsku grada na Grmeču, na visini preko 1600m. Misteriozni Grad na Grmeču i Grad na Željezniku se više puta pominje u istorijskim arhivama Zemaljskog muzeja u Sarajevu, ali do sada se nije našlo opipljiva traga na zemlji. Jedino do sada viđen trag je zidina na Željezniku (na Gredi), ali bi taj lokalitet trebalo ispitati i utvrditi da li pripada pomenutom gradu na Željezniku i iz kog vremena datira?

Grad na Grmeču nije dao mira narodnoj mašti, te su među narodom kolale razne priče i abrovi poput:
Tu je sjedio „Ugar“ kad je turska sila zaprijetila gradu, stanovništvo se poče spremati za bježanje. Kraljeva kći reče: „A šta ćemo s blagom“?  Otac je na to prokune riječima: „Da bogda se ti u zmiju pretvorila i ležala na blagu sve dotle, dok ne poljubiš među oči muško, po imenu Petar, a onda opet budeš djevojka i svome vjereniku to blago donijela“.

U ondašnjem narodu je postojalo vjerovanje da je ta zmija i dalje postojala i da često prelazi preko polja. Silazi sa Grmeča i odlazi preko u Risovac, da obiđe sestru koja se tamo nalazi. Tada joj se poznaje trag po povaljanoj travi, žitu i po isprovaljivanim plotovima. Vjeruje se i u blago, koje ona čuva za svoga vjerenika. Mnogi, kojima je ime Petar, odlazili su u grad, ne bi li se na nju namerili. Narodno predanje znade samo za dvije davne vladavine u ovim krajevima. Nešto od starina stavlja u doba „kad je vladao Grk“, a nešto u doba „kad je vladao Ugar“

Tursko doba.

Tursko doba obilježeno je većim i manjim brojem begovskih kula. Takve su bile skoro u svakom selu.  Do nedavno su bili uočljivi tragovi kula u Lastvama na Gradini, i temelji kula u Zelinovcu, Vranovini, Vođenici, Vrtoču i mnogim drugim okolnim mjestima.

Pripremio: Bane Obradović. April 2013.