O crkvama u Krnjeuši

U člancima ove kategorije detaljno se opisuje život krnjeuške parohije, život sveštenstva, razna dešavanja u parohiji i slično.
Turska vladavina bila je pogubna po srednjovjekovne hrišćanske crkve na našim prostorima, gotovo da su sve porušene do temelja i zubom vremena isčezavaju njihovi vidljivi tragovi.
Tek nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije dolazi do masovne gradnje crkava i slobodnog kretanja i rada sveštenstva.
1887. godine u Sarajevu pokreće se štampanje prvog časopisa za potrebe pravoslavnog sveštenstva i naroda. U pitanju je Dabro-bosanski istočnik (kasnije samo Istočnik) u izdanju Mitropolije dabro-bosanske. Sveštenstvo sa prostora naših krajeva uključuje se u rad pomenutog izdanja. Detaljno se opisuju i istražuju ostaci starih crkava, pronađeni predmeti se popisuju, detaljno se opisuju sva dešavanja u parohiji, stare zabilješke sveštenstva se prepisuju i sav materijal biva objavljen u izdanjia Istočnika, odakle je praktično i većina ovih članaka.
Formiranje Banjalučko-Bihaćke eparhije 1899. Godine donosi još jedan pisani trag o parohiji Krnjeuša, objavljen u prvom Šematizmu pomenute eparhije.
Takva pisana praksa se nastavlja i nakon I Sv. Rata ali u antropološkim izdanjima Jovana Cvijića. Krnjeuški prota Petar Rađenović se priključuje Cvijićevom radu, obilazeći naše krajeve detaljno opisuje sva sela, stanovništvo, običaje, detaljno sagledava sve aspekte života društva i pojedinaca , vođen neviđenim darom i vještom rukom stavlja ih u neizbrisiv pisani trag.
Takva praksa prestaje nakon II Sv. Rata, crkve sa naših prostora iz rata su izašle porušene a komunističke vlasti gledale su da na svaki mogući način spreče njihovu ponovnu izgradnju.
Formiranje Eparhije bihaćko-petrovačke 1990.godine i dolazak na njeno čelo episkopa Hrizostoma rezultira masovnijom obnoviom porušenih hramova. Na žalost nakon samo nekoliko godina, usljed građanskog rata, hramovi bivaju ponovo porušeni a narod i sveštenstvo protjerani. Nakon par godina stagnacije pred episkopom Hrizostomom je ponovo isti zadatak ili čak teži!
Svoju eparhiju ponovo obnavlja, ukazuje povjerenje mladom sveštenstvu, vjerujući da će lakše umeti da nađu sponu između tradicionalnih vrijednosti i modernog načina života, vjerujući da će baš zbog generacijske bliskosti biti u stanju da utiču na omladinu koja upravo u tim godinama formira svoju ličnost.
Obnovljenu eparhiju episkop Hrizostom predaje episkopu Atanasiji, a kao neizbrisiv trag ostavlja svoj „I šematizam eparhije Bihaćko-Petrovačke“. Nakon višedecenijske pauze Krnjeuška parohija je ponovo na stranicama nekog štampanog izdanja. Danas na čelu naše eparhije je mladi i nadsve sposobni Episkop g. Sergije (Karanović)