U sva četiri sela parohije Krnjeuša ima po nekoliko katoličkih porodica. U Risovcu ih je dvije kuće, u Lastvama 8 kuća, u Vranovini 3 kuće, u Krnjeuši 34 kuće. U krnjeuši su zauzeli čitav zaselak Zelinovac. Tu je do 1875. g. bila kula u kojoj su begovi stanovali. A po okupaciji nasele tu ovi katolici. Njihovih trinaest kuća smešteno je tu u dve grupe na razmaku od trista metara. Ove su porodice doselilie ovamo 1879-80. g. iz najbližeg kraja ličkog tj. iz lapačkog i gračačkog sreza. U ta dva sreza katolicima se daje naziv „bunijevci“. Tako se i sami nazivaju, a pogotovu nazivaju ih tako njihovi pravoslavni susedi. Svi govore ikavski. U udbinskom i gospićkom srezu katolicima se pridaje naziv „krnjaci“. Ti različiti nazivi svakako upućuju i na različito poreklo tj. na Hercegovinu (reka Buna) i na Kranjsku. Svi ovdašnji Bunijevci imaju krsnu slavu. Slave najviše Sv. Stipana 26. dec. i Sv. Ivana. 27. dec. Vredno bi bilo izvideti, da li tako što postoji i kod katolika na Buni, u Hercegovini. Neke porodice znaju ponešto i o starijem svom poreklu. Jedan starac priča o naseljavanju Like ovako: „Kad su izgnali Turci iz Like bila je ona sva pusta. Od Gospića do Zvonigrada nije pevac pevao. Baron Knežević dobije gračačke bare i okolne zemlje, koje se i danas zovu „baronuše“. On naseli u Liku narod iz Dalmacije, Kranjske i Štajerske“. Deo ličkih katolika potiče i od pokrštenih muslimana, koji po igzonu Turaka iz Like ostadoše na ognjištima. Stari ljudi pričaju, kako su imali u raukama davnašnje spise gospićkog suda, kad su već bili trgovcima prodani kao stari nepotrebni papiri. Među njima nalazilo se ovakvog sadržaja: „Frane Murgić, sin pok. Omera Murgića, pozvan je sudu još prošle godine…“ Eto, otac musliman a sin mu katolik. Takvih je najviše oko Gospića i Udbine. U selima parohije Krnjeuša žive ove porodice:

Skender – jedna kuća u Risovcu, dve u Krnjeuši. Doselili iz Gračaca.
Kovačević – jedna kuća u Risovcu, jedna u Lastvama, Doselili iz Boričevca. U Boričevac doslelili iz Gračaca, kad je „Prilog „osvojen (1771.g.)
Dudek – jedna kuća u Krnjeuši. Doselili 1918. g. od Jaroslava u Galiciji.
Ivezić – dve kuće u Krnjeuši. Doselili iz Gračaca.
Matijević – osam kuća u Krnjeuši. Doselili iz Gračaca.
Pavičić – četiri kuće u Krnjeuši. Doselili iz Boričevca.
Balen – šest kuća u Krnjeuši. Doselili iz Sv. Roka (srez gračački).
Jurjević – jedna kuća u Krnjeuši. Doselili iz Bruvna (srez gračački).
Došen – jedna kuća u Krnjeuši. Doselili iz Bruvna (srez gračački).
Ivaniš – dve kuće u Krnjeuši. Doselili iz Gračaca.
Javor – Šest kuća u Krnjeuši. Doselili iz Gračaca. U gračac prešli iz Karlobaga, kad je Lika osvojena.
Tomičić – Jedna kuća u Krnjeuši. Doselili iz Lovinca.
Knežević – četiri kuće u Lastvama. Doselili iz Gračaca.
Pavelić – tri kuće u Vranovini. Doselili iz Boričevca.


Izvor: „Bjelajsko Polje i Bravsko“ autora Petra Rađenovića
Ilustracije: „Pogrom u Krnjeuši“ autora Jospia Jurjevića