3. Arheološko nalazište na Gradini - Lastve.

 Uopšteno o ovom nalazištu.

Velika Gradina.

praistorijska građevina. Smještena na isturenom brdu i polje odvojenom strmom udolinom od planinskog masiva. Sam plato je elipsoidni, dužine cca 150-160m, utvrđen kameno-zemljanim bedemom očuvanim više ili manje na južnoj, istočnoj i zapadnoj strani. Bedem je najizrazitiji na istočnoj strani i dostiže visinu između 2-4m, dok je na ostalim stranam sačuvan u tragovima. Širina bedema u osnovi iznosi cca 7m. Potiče iz bronzanog ili željeznog doba.

Još jedna praistorijska gradina locirana na platou omanjeg brda. Jednostruki kameni bedem, visine 1,5-4m, štiti ovalni plato veličine 480x270m, pa je to po dimenzijama jedna od najvećih gradina zapadne Bosne!
Ulazi na tri strane, od toga su jugozapadni i sjeveroistočni flankirani pomoćnim bedemima. Probno iskopavanje nekoliko manjih kamenih humki na platoru izvršio je 1902. godine V. Ćurčić. Grobovi nisu otkriveni ali je nađen bronzani privjezak i keramika željeznog doba, te jedna kasnoantička fibula. S ove gradine potiču i željeuno koplje i strelica koji su slučajno pronađeni.

Mala gradina.
Praistorijska građevina. Gradinski prostor zaštićen vrtačama i kamenim odbrambenim zidom visokim i do 3m. Površinski nalazi: ulomci keramike, vjerovatno iz kasnog bronzanog ili ranog željeznog doba.

Vejsil Ćurčić, izveštaj.

Nalazište leži iznad skupine kuća što se zove Rakovica, ima brežuljak na kojem leži „Velika Gradina“.
Duga je 480m a široka 270m. 
Bedem je nabacan od kamenja i zemlje (slika 15.), visok je u odjeku a-d 1,54m, na mjestu a-b-c-d 3m, u samim tačkama a,b,c,d 4m. U gradinu vode tri ulaza: a, b-c, i d, kraj kojih leže velike gromile od nabacanog kamenja.

U zatvorenom prostoru ima nekoliko gromila: neke od njih odgrnuli smo i nađosmo ove predmete: U prvom travom zarasloj gromili (od nabacanog kamenja i zemlje) nije bilo mrtvačkih ostataka, nego samo nekoliko hrbina od posuđa, napravljenih prostom rukom, nadalje četiri crveno pečena, piramidalna, ozgor osječena i probušena utega za stan, zatim jedan privjesak za fibulu od bronze sa lančićima (slika 16.).
Gornja čestica toga uresa proviđena je ušicom a na donjem kraju ima red rupica, u koje su pričvršćeni lančići od bronca, koje na donjem kraju spaja samo u komadima očuvana žica u obliku zavijutka.

Osim toga našlo se jedno bikonveksno i jedno cilinrično zrno od ilovače i jedna crvenopečena ručica od ilovaste posude, čija oba gornja kraja završavaju roščićima. Promjer gromilie mjeri 7,5m a visina 0,7m.
U svemu se ogrnulo u gradini 15 gromila a promjer im se kretao između 6 i 8m, visina između 0,5-0,7m. Do navedenih artefakata iz prve gromile nije se u drugim 14 gromila  ništa našlo.

Vrijedno je da se spomene da smo za vrijeme pretraživanja gromila kupili neke predmete od seljaka iz okolice, koji su te predmete, kako vele, slučajno našli u Velikoj gradini. To su: jedno 22,5cm dugačko željezno koplje u obliku lovora lista i jedan željezni četverobridni kopljani šiljak.

Najzanimljiviji komad svakako je bronzana fibula na baglamu (slika 17), jer je u toliko upravo čudnovatog oblika, što se krajevi krsta završavaju okruglim udubljenim pločicama. U sredini krsta je okrugla, od ostalih nešto veća pločica. Okrajne četiri pločice spojene su među sobom bridastim prstenovima. Osobito je lijep emajlni ukras, kojim su pločice ispunjene: počevši s ruba redaju se jedan širok okrug mave boje, za ovim dolazi uzani žuti okrug a u sredni okrugle pločice je crvena tačka. Po onim bijelim tačkama u plavom prstenu još se više ističe šarenilo pločica. Sve četiri pločice jednake su i po boji i po tehničkoj izradi, pa se vidi da se umjetnik mučio da postigne tu jednakost.

Na žalost taj krasni komad je vrlo oštećen te se prvobitni oblik cijeloga uresa danas više ne može obredijeliti. Arheolog Lindenšmit je u Hedernhajmu pronašao gotovo sličnu fibulu te tvrdi da je iz rimske provinijencije.

Niže Velike gradine nalazi se „Mala Gradina“ opasana omanjim krševitim dolačama. Bedem je spolja visok 3m a iznutra 0,5m. I tu ima krnjetaka od ilovastog posuđa. Tloris i prorez te gradine prikazan je na slici 18.

 (GZM 1902.g. Vejsil Ćurčić, Starine iz okoline Bosanskog Petrovca)