Kao što nam je manje ili više poznato na teritoriji naše Petrovačke opštine u mnogim današnjim mjestima pronađeni su ostaci nekadašnjih naselja, predmeta, spomenika, crkava i drugih razvalina koje nam govore o načinu života ondašnjeg stanovništva. Ni Krnjeuša i njena bliža okolina nisu izuzetak, naprotiv, na mnogim mjestima su pronađeni razni metalni predmeti, stećci i stele, zidine crkava i drugo, koji datiraju još iz peridoda bronzanog i željeznog doba pa na ovamo, sve do kraja Turske vladavine.
Danas, početkom 21. vijeka, mnogi od tih spomenika prošlosti gotovo da nisu vidljivi. Gledajući površno teško je uočiti i bilo kakav trag o nihovom postojanju. Zidovi starih razvalina, kamene ploče i ostalo rasčupano je i ugrađeno u neke nove zidove, bilo da su begovske kule iz Turskog preioda ili pomoćni objekti obližnjih žitelja. O ovim starinama postoji dosta pisanog traga, namjera mi je da ga pronađem u arhivama, sortiram i objavim u članicma ove kategorije.
Duboko vjerujem da je po opisanim lokalitetima moguće pronaći još materijalnih dokaza, jer posljednje pronađen ostatak je stećak, pronađen početkom devedesetih u dvorištu familije Vranješ u Krnjeuši, kod skretanja na put ka Kuli.
- Vejsil Ćurčić, Starine iz okoline Bosanskog Petrovca. Glasnik Zemaljksog muzeja u Sarajevu, godina 1902.
- Karl Pač, Nove rimske epigrafske tečevine iz BiH. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1900.
- Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, godina 1988.
- Vjekoslav Klaić, Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić.
- Esad Pašalić, Antička naselja i komunikacije, godina 1960.
- Dr. Irma Cremošnik, Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1957.
- Dr. Veljko Paškvalin i grupa autora, Arheološki leksikon BiH, godina 1988.
- Salmedin Mesihović, Antiqvi Homines Bosnae, godina 2011.
- Dr. Veljko Paškvalin. Antički sepulkralni spomenici s poručja BiH, godina 2012.
- Vladislav Skarić. Porijeklo pravoslavnoga naroda u sjeverozapadnoj Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja, godina 1918.
- Petar Rađenović, Bjelajsko polje i Bravsko. Srpski etnografski zbornik, godina 1925.