četvrtak, 17 januar 2019

Top panel

Ulogujte se na sajt

Upamti me

       
Top Panel
A+ R A-

7. O gladi 1917.-18. godine - Sela parohije Krnjeuša

 

7.    O gladi 1917.-18. godine.

Godina 1917.

Od aprila do juna velika glad kod većine stanovništva. Pošto je lanjska godina slabo rodila, malo je bilo domaćeg žita, a aprovizaciona uprava u Petrovcu nije mogla na vrijem i u propisanoj količini izdati hrane. Većinom dobiva se po 1Kg. Brašna ili žita po osobu za sedam dana. Narod se hrani koprivama, zeljem, i drugom travom. Koji imaju stoke hrane se mlijekom i mesom.

I ova je godina vrlo sušna i neobično vruća; od polovice aprila nema nikako kiše. 29. septembra priv put od aprila pada dobra kiša. Preko čitavog ljeta samo je katkad malo porosila, te nije ljetini nimalo koristila.

 

Godina 1918.

 Od Januara do marta glad uzima sve veci mah. Svijet se izpomaže time, što ide čak u Srijem i Bačku, te kupuje kukuruz i pšenicu i nosi kući. Ali pošto je državna vlast zabranila izvoz hrane iz jedne pokrajine u drugu, malo ko uspije da kupljenu hranu sretno dopremi kući. Na željeznici, osobito na stanicama Vinkovci i Sunja, vrše žandarmske i vojničke patrole kontrolišu i zapljenjuju žito. I tako se mnogi siromašni vraćaju kući bez išta, nabavlaj druge novce i ide po ovo, ne bili si sad bio bolje sreće. U Sremu se može kupiti žito po 2-3 krune kilogram, a ovđe se prodaje po 10-14 kruna. U kotarskoj aprovizaciji velike zloupotrebe. Kotarski predstojnik Pačovski u društvu sa još nekim činovnicima i trgovcima veću količinu hrane, koja stigne za stanovništvo kotara, proda u Dalmaciju, pošto je tamo još veća glad i mnogo veće cijene, a stanovninštvu potijeli tek štogod. Svijet dobiva 4 Kg. Na mjesec i to svake nedjelje po 1 Kg. Ali opet ni to niej redovno, katkada se dogodi, da se po 2-3 sedmice provedu o jednom kilogramu. Aprovizacija se diže u Petrovcu uz cijenu od 1,8-2-2,4 krune za kilogram brašna. Onaj dio naroda, koji je jako siromašan, te nema zašto da kušuje žita, odselio je sasvim u Srijem ili Bačku sa cijelom familijom, te tamo zarađuju i hrane se. Neke su familije opet odselile samo djelimčno, a djelimično ostale kod kuće. Da se što više života spase nastao je pokret među srpskim narodom preko Save, da prime na prehranu što više siromašne djece iz Bosne. Tako je i iz ove parohije otpremljeno oko 50 djece. Posao je ovaj vršen u glavnom preko sveštenika.

 

Od aprila do juna glad jednako traje. Narod, koji je ostao kod kuće, naoknađuje hljeb zeljem i drugom travom, crijemušom, mlijekom, mesom i t.d. Narod, koji je otišao u Srijem, živeći u neredu u štalama i svakojakim zgradama, bez postelja i bez svega, pobolio se i gomilama pomro. Ljetina je ovđe vrlo dobro ponijela. Kiše je bilo izobilja. Ali je bilo elementarnih nepogoda. Tako je 30. juna poa oveći grad u Lastvama i Vranovini, te je dosta oštetio ljetinu. No 8. jula ponovno je poao strahovit grad, koj je sasvim sve uništio, kuda je dohvatio. Počeo je kod Guskarice te prošao zapadnom stranom Risovca, prešao u Lastve i dostigao do Gornje Vranovine. Tako je ovaj siromašni svijet, kad je očekivao najbolji rod, ostao bez svega.

 

Od avgusta do okobra ljetina se diže, rodilo je kaok št od 30-40 godina nije. Osobito je rodlilo sijeno i sva strma žita, a kukuruzi nijeu najbolje rodili i svijet se već povratio od gladi. Ali u oktobru nastpi druga strašna nevolja. Zavlada bolest španjolska infuenca (španjolska groznica), te pokosi više žrtava nego rat.

 

Svršetkom 1918. g. završuje se jedan kratak ali strašan poeriod u životu naroda -  period rata i ratnih pošljedica. Vrijeme ovo puno je gubitaka, koji su nastali od pogibije u ratu, od gladi, a osobito od strahovite španjolske bolesti, koja je trajala cio oktobar i novembar i opremi u grob oko 200 žrtava. S toga je potrebno, da se po mogućnosti krajem ove godine učini obračun o brojnom stanju naroda ove parohije. Zadnji put obračunato je stanovništvo 1915. godine a bilo je 3195 duša. No pritom nijesu uzeti u račun oni koju su na vojničkoj dužnosti kao 39 ljudi, a nesto ih je 12. I nestali se mogu računati kao sigurno umrli. U 1916. umrlo je 80 osoba, a izišlo iz parohije 6 osoba. U 1917. umrle su 93 osobe, a izišle iz parohije 3 osobe. U 1918. umrlo je 300 osoba, a izašlo iz parohije 10 osoba. Osim toga umrlo je u Srijemu ove godine po prilici 39 osoba. Za vrijeme ratnih godina umrlo je u Americi 7 osoba. Cjelokupan manjak u navedenim godinama je 589 osoba. Prirast je bio ovakav. U 1917. g. rođeno je 91 dijete. U parohiju prišlo 7 osoba; u 1918.g. rođeno je 57 djece, u parohiju prišlo 10 osoba. Cio prirast 249 osoba. Dakle sio prirast manji od čitavog manjka za 340 osoba. Za toliko se dakle umanjio broj stanovništva tokom rata. Prema tome krajem 1918.g. inosio bi broj stanovništva 3195-340=2855 duša.

 

U parohijskim spisama nalazimo u vremenu od 1888.-1901. redovne godišnje prelede o broju stanovništva, koje je redovno sastavljalo i slao pok. pop Jovo Grbić. U novije vrijeme imamo isti takav sasvim tačan pregled od 1911. god. Ovdje ćemo tabelarno iznijti pregled svih godina od kojih imaju podaci:

 

Godina

Broj kuća

Broj duša

Broj rođenih

Broj umrlih

 Broj vjenčanih

Muških

Ženskih

Muških

Ženskih

1888

238

1794

58

42

16

19

8

1889

242

1877

58

53

14

14

9

1890

242

1896

42

27

23

27

11

1891

242

1897

60

61

11

19

10

1892

248

1997

41

54

46

39

9

1893

248

1994

57

50

60

50

10

1894

248

1978

60

66

65

77

15

1895

281

2085

52

61

20

38

12

1896

281

2099

67

54

65

52

11

1898

281

2246

61

64

23

22

9

1899

281

2324

70

62

24

30

15

1900

281

2423

73

68

21

21

12

1901

282

2441

51

44

23

24

10

1911

361

2959

73

75

51

59

25

 

 


 * Izvod iz knjige: Naselja i poreklo stanovništva - Srpski etnografski zbornik knjiga XXV, Beograd 1923.

  Petar Rađenović. Sela parohije Krnjeuša u Bosni.